Na prste ruke mogu izbrojiti osobe koje ne piju kafu. I ja je rado popijem kao i velika vecina ljudi na ovom svijetu. A pije se stvarno puno. Svjetska zdravstvena organizacija kaze da se dnevno popije oko 1,5 milijardi soljica kafe.
Kafa je odavno vrlo popularan blagi stimulativni napitak. U 16-om vijeku ga je crkva htjela proglasiti "djavoljim napitkom", ali ipak nije, jer ju je tadasnji papa smatrao bezopasnim i blagoslovio ga.
Vremenom je kafa, tj njen sastojak kofein, postala najomiljenija legalna stimulativna supstanca (droga) sve do sadasnjih dana. Iako je legalna ipak ima svoje mjesto u Medjunarodnoj klasifikaciji bolesti i sifru F 15 !!
Kofein moze kod osoba koje su preosjetljive i sklone brizi, anksioznosti i panici, provocirati njihov nastanak i pojacavati vec prisutne tegobe, tj pogorsavati vec prisutne anksiozne poremecaje.A nekada moze provocirati i nastanak psihoze.
Ako se popije kafe vise od umjerene doze (250 do 300mg dnevno, tj 2-3 soljice kafe) moze doci do kofeinizma, tj trovanja kofeinom. Kofein se sem u kafi nalazi i u caju, koli, cokoladi, raznim napicima, nekim lijekovima za gripu npr. i stoga treba voditi racuna i o tome da bi se izbjeglo prekomjerno unosenje kofeina. Zavisno od popijene (ili pojedene) doze kofeina javlja se prenadrazenost centralnog nervnog sistema. Najcesce tegobe su nervoza, napetost, razdrazljivost, anksioznost, nesanica, glavobolja.
U vecim dozama (1g kofeina) moze doci i do epilepticnog napada i kome. Kazu da su cak opisani i smrtni slucajevi. Sem ovih tegoba pojavljuju se i probavne smetnje, te problemi sa poremecenim radom srca i krvnim pritiskom.
Kofein je blagi stimulans. Ako vam se 15-ak minuta nakon popijene soljice kafe cini da ste zivnuli nije ni cudo. Kofein djeluje na receptore (mjesta) u mozgu za koje se inace vezuje jedna supstanca nastala tokom rada mozdanih celija. Ta supstanca dovodi do osjecaja umora i pospanosti. Kada njeni receptori budu zauzeti sa kofeinom, ona ne moze izazvati taj osjecaj umora. A istovremeno se desava da one supstance u mozgu koje tu normalno postoje i djeluju kao stimulansi (dopamin npr) budu oslobodjeni od blokade i da djeluju vise nego inace. I odatle taj osjecaj povisene sposobnosti, paznje, aktivnosti, budnosti, osjecaja da je umor prestao. A kada se uzmu vece kolicine kofeina javlja se i osjecaj nemira, nervoze, razdrazljivosti, strepnje.
Istovremeno se jos i pojacano oslobadjaju hormoni nadbubrezne zlijezde adrenalin i noradrenalin koji isto imaju stimulativni efekat i djelovanje u cijelom organizmu. Adrenalin je "hormon stresa". Do povecanog lucenja adrenalina dolazi u akutnom stresu i u opasnim situacijama kada se tijelo priprema za borbu ili bijeg od opasnosti. Zbog adrenalina nastaju tjelesne promjene kao lupanje srca, ubrzano disanje, povecano stanje budnosti i aktivnosti mozga, vrtoglavice, prosirenje zjenica, preznojavanje, podrhtavanje, probavne smetnje itd
Usljed uzimanja kofeina pokrece se lucenje adrenalina i ovaj mehanizam. Cim osoba koja je sklona panici i aksioznosti primijeti neki od navedenih tjelesnih tegoba, pomisli da se nesto desava sa njom i uplasi se toga. Tada se luci jos vise adrenalina i tako se osoba"zavrti u krugu"i nastupa napad panike.
Stoga, ako ste skloni brizi, anksioznosti, panici smanjite pijenje kafe ili uzimanje kofeina na neki drugi nacin. Ili prekinite, posebno ako ste i sami uocili da postoji veza izmedju vasih anksioznih stanja i uzimanja kofeina.
zakazite skype konsultaciju
Nema komentara:
Objavi komentar